Te Valaaga Fakamuimui a te Atua ki ana tino filifilia
fua, kolā e salalau i te lalolagi kātoa
« Au ne logo au
ki te leo o se tagata i loto i te Ulaï;
ne tagi malosi atu a ia kae fai atu:
Gabriel, fakamatala atu ki a ia te fakaata »
(Taniela 8:16)
Se fakamatala fakapito puupuu o valoʻaga paia i te
Tusi Tapu o Taniela mo Apokalupo
Te fekau a agelu e toko tolu i Apokalupo 14
E tolu nei
fakamaoniaga mai te tusi o Taniela, kolā ne fakailoa atu ki tino paia i
tua mai te tofotofoga o te tautotogo 1843 mo te aso 22 Oketopa 1844. Ona ko te
se iloa o te tāua o te Sapati, ne se mafai e tino Adventist muamua o
malamalama ki te uiga tonu o nei fekau. A latou kolā ne fakaemiemi ki te
toe afio mai o Keliso, ne fakapiki ne latou a mea kolā ne tupu ki te “tagi
i te valuapo” io me “i loto i te po”, e pei ne fakaata i te tala fakaata o te
sefulu fafine taupou i Mataio 25:1–13, telā e fakailoa ei te
toe afio mai o te Tama Faiipo.
1. Te mataupu
o te fakamasinoga
(e fakamatala i
Taniela 8:13–14
mo te fekau a te agelu muamua i Apokalupo 14:7):
« Mataku ki te Atua kae tuku atu te viiga ki a ia, me ko oko mai
te itula o tena fakamasinoga; kae tapuaki atu ki a ia telā ne faite te
lalolagi, te lagi mo puna vai. »
E aofia i ei te
toe foki ki te Aso Toonaʻi (Sapati), te aso fitu tonu telā ne
fakatoka ne te Atua, te Sapati a tino Iutaia mo te aso malolo fakahebedoma,
telā e fakatonu manino i te tulafono lona fa o Ana tulafono e
sefulu.
2. Te fakailoa o Roma Papale
(te
“tamaʻi nifo” mo te “tupu fakapito” i Taniela 7:8–24; 8:10, 23–25),
telā e fakaigoa ko “Papelonia te Sili” i te fekau a te agelu lua i Apokalupo
14:8:
« Ko tō, ko tō a Papelonia te Sili ! »
E mafua tenei
mea ona ko te fakafesagai o te Aso Sa (aso o te lā), telā ne
aumai mai i te emeperoa Konisitano I i te aso 7 Mati 321.
Te fakailoaga “ko tō” e fakamatala ei te fakailoaga ne te Atua o tena
tulaga masei, i te taimi ne toe fakatu ne ia te Sapati i te 1843–1844.
“Ko tō” e fakaigoa: kua maua kae kua fakatoilaloina. Ko te Atua o
te upu tonu e fakailoa atu ei Lona manumalo ki luga i te pepelo fakalotu.
3. Te fakamasinoga fakamuimui
telā e
fakaaoga ei te afi o te lua o mate ki tino fouvale.
E fakaata i Taniela 7:9–10, e fakamatala i Apokalupo 20:10–15,
kae ko te mataupu o te fekau a te agelu tolu i Apokalupo 14:9–10.
I konei, ko te Aso
Sa e fakailoa manino ko te faailoga o te manu feʻai.
Te agelu lona fa
E aliali mai
fua i Apokalupo 18, e fakaata ei te fakailoaga fakamuimui o fekau e
tolu, telā e tumu i te malamalama paia talu mai te 1994 kae oko ki te
gataaga o te lalolagi, i te tautotogo 2030.
E fakailoa mai i
ei a agasala o:
Ne tupu katoa
nei mea ona ko te teena o te malamalama ne tuku mai ne te Agaga Paia o te Atua
i a Iesu Keliso.
E tolu
fakaemiemiga aloaʻia o te toe afio mai o Iesu Keliso (1843, 1844, 1994) ne
tofotofogia ei te fakatuanaki o ana soko.
I luga i te saiti tenei, e fakamatala, e fakamaonia kae e fakavae katoa i te
Tusi Tapu paia fua, i ana tusitusiga Eperu mo Eleni muai.
Ko te meaalofa
mai te lagi e fua, kae ko tena kai fakalaumalie e fua, e mafai o
lau kae fakamaopoopo.
“Manuia te
tagata e lau, mo tino kolā e logo ki upu o te valoʻaga, kae tausi ki
mea kolā e tusia i ei; me ko pili mai te taimi.”
(Apokalupo 1:3)
Ko ia telā e lau ma te fakatalitali, ka maua ne ia
se taui fakalaumalie lasi.
Aotelega
Talu mai te
tautotogo 1843 (Taniela 8:14):
ke kalo ese mai
te lua o mate i Apokalupo 20.
Samuel &
Jean