Ko e ui faka'osi 'a e 'Otua ki he'ene kakai fili 'oku movete holo 'i mamani.
 
 
 
“Pea naʻá ku fanongo ki he leʻo ʻo ha tangata ʻi he lotolotonga ʻo ʻUlaiá;
na'a ne kalanga 'o pehe, Kepaleli, fakamatala kiate ia 'a e visone" Taniela 8:16.
 
 
Nouti Fakamatala Nounou Ko hono Fakanounouʻi ʻo e Ngaahi Kikite Fakatohitapu ʻa Taniela mo Fakahā .
Ko e Ngaahi Pōpoaki ʻa e ʻĀngelo ʻe Toko Tolú ʻo e Fakahā 14.
Ko e ngaahi moʻoni ʻeni ʻe tolu mei he tohi ʻa Tanielá naʻe fakahā ki he kau māʻoniʻoní hili ʻa e fakamaauʻanga ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1843 pea hili ʻa e fakamaauʻanga ʻo e ʻaho 22 ʻo ʻOkatopa 1844. ʻI heʻenau taʻetokangaʻi ʻa e fatongia ʻo e Sāpaté, naʻe ʻikai lava ke mahino ki he kau muʻaki kau ʻAtenisí ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e ngaahi pōpoaki ko ʻení. Ko e kau 'Atenisi na'a nau tatali ki he foki mai 'a Kalaisi, na'a nau fakafehokotaki 'enau a'usia ki he "tangi 'o e vaeua po" pe "vaeua po" 'oku lave ki ai 'a e talanoa fakatata 'o e "kau taupo'ou 'e toko hongofulu" 'ia Matiu 25:1-13, 'a ia 'oku 'ohake ai 'a e fanongonongo 'o e "foki mai 'a e Tangata Mali".
1- Ko e kaveinga ‘o e fakamaau na’e fakatupulaki ‘ia Tan.8:13-14 pea ko e kaveinga ‘o e fekau ‘a e ‘uluaki ‘angelo ‘ia Fkh.14:7: “Mou ‘apasia ki he ‘Otua, pea ‘oange ‘a e kololia kiate ia, he kuo hoko mai ‘a e houa ‘o ‘ene fakamaau, pea lotu kiate ia na’a ne ngaohi ‘a mamani, mo e ngaahi langi, mo e ngaahi matavai ‘o e mo’oni ‘o e ‘aho ‘e taha! ‘aho ‘o e tu‘utu‘uni faka‘otuá, ko e Sāpate faka-Siú mo e ‘aho mālōlō fakauike, ‘oku fiema‘u ia ‘e he ‘Otuá ‘i hono fā ‘o ‘ene ngaahi fekau ‘e hongofulú.
2- Ko e fakaanga’i ‘o e Loma fakapope, “ki’i me’atui” mo e “tu’i kehekehe” ‘o Taniela 7:8-24 mo e 8:10-23 ki he 25, ‘a ia ‘oku ne ma’u ‘a e hingoa “Papilone ko e lahi” ‘i he fekau ‘a e ‘angelo hono ua ‘o Fakaha 14:8: “Kuo hinga ia, ‘oku ne hinga ‘o Balon the Greatday, by: he kuo hinga ‘a Balon the Greatday, for! ko e “'aho 'o e la'a”, na'e ma'u tofi'a meia 'Emipola Konisitanitaine I 'a ia na'a ne fokotu'u ia 'i he 'aho 7 'o Ma'asi, 321. Ka ko e fakalea ko eni “kuo hinga” 'oku fakatonuhia'i ia 'e he fakahaa'i 'o hono natula fakamala'ia 'e he 'Otua 'o hange ko ia na'a ne faka'ilo ia ki he'ene kau tamaio'eiki 'Ateni hili 'a e 1843, 'i he 1844, 'aki hono fakafoki 'o e "Sabbath:S." "'oku puke ia 'o ikuna'i." 'Oku fanongonongo pehe 'e he 'Otua 'o e mo'oni 'ene ikuna ki he 'apitanga 'o e ngaahi loi fakalotu.
3- Ko e kaveinga ‘o e fakamaau faka’osi ‘oku taa’i ai ‘e he “afi ‘o e mate hono ua” ‘a e kau angatu’u Kalisitiane. Ko e fakatātā ʻeni ʻoku ʻoatu ʻi he Tan. 7:9-10, 'oku fakatupulaki 'a e kaveinga 'ia Fakaha 20:10-15, pea ko e kaveinga ia 'o e fekau 'a e 'angelo hono tolu 'ia Fakaha 14:9-10: "Pea ko e taha, ko e 'angelo hono tolu, na'a ne muimui mai 'iate kinautolu, 'o ne pehe 'i he le'o lahi, Kapau 'e lotu ha taha ki he manu fekai 'i hono 'ulu, pe ko hono 'imisi. ko ia pe te ne inu mei he uaine 'o e houhau 'o e 'Otua, 'a ia 'oku lilingi ta'efefiofi ki he ipu 'o 'ene houhau, pea 'e fakamamahi'i ia 'aki 'a e afi mo e sulifa 'i he 'ao 'o e kau 'angelo tapu mo e 'ao 'o e Lami": 'I heni, 'oku faka'ilonga'i 'a e Sapate 'aki 'a e "faka'ilonga 'o e manu fekai."
Fakatokanga‘i ‘a e fehoanaki tatau ‘a e ngaahi fika ‘o e ngaahi veesi ‘oku fakataumu‘a ki aí ‘i he Taniela 7:9-10 mo e Fakahā 14:9-10.
 
Ko e 'angelo hono fa: 'oku ne 'asi pe 'i he Fakaha 18 'a ia 'oku ne fakatata ai 'a e fanongonongo faka'osi 'o e ngaahi fekau 'Atenisiti 'e tolu kimu'a 'a ia 'oku nau ma'u 'aonga mei he maama faka'otua kotoa pe kuo ha'u ke fakamaama kinautolu talu mei he 1994 pea a'u ki he ngata'anga 'o mamani, 'a ia, 'o a'u ki he fa'ahita'u failau 'o e 2030 ko e role ko 'eni kuo pau ke fai. Ko e maama na‘e ha‘u ke fakamaama iá ‘okú ne fakahaa‘i ‘a e ngaahi halaia hokohoko: ‘o e lotu Katoliká, talu mei he 538; ‘o e lotu Palotisaní, talu mei he 1843; pea mo e kautaha faka’ofisiale ‘a e kau ‘Atenisi, talu mei he 1994. Na’e ‘i ai ‘a e tupu’anga ‘o e ngaahi hinga fakalaumalie kotoa ko ‘eni, ‘i honau taimi: ko e fakafisinga’i ‘o e maama na’e fokotu’u ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ‘o e ‘Otua ‘ia Sisu Kalaisi. "'I he taimi 'o e ngata'anga" 'oku lave ki ai 'a Tan. 11:40, ‘oku fakatahataha‘i ‘e he Siasi Katoliká ‘i he‘ene mala‘iá ‘a e ngaahi kulupu lotu kotoa pē, Kalisitiane pe ‘ikai, ‘a ia ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a ‘ene ngāue fakafaifekaú mo hono mafaí; ko e me'a ni 'i he malumalu 'o 'ene me'a 'oku ui ko e "ecumenical" alliance 'a ia, hili 'a e lotu Palotisani, na'e kau mai 'a e lotu 'Atenisi faka'ofisiale 'i he 1995.
He ko e ngaahi ‘amanaki faka‘ofisiale ‘e tolu ki he toe foki mai ‘a Sīsū Kalaisí na‘e ‘ahi‘ahi‘i ai, ‘i he vakai ‘a e ‘Otuá, ‘a e tui ‘a ‘ene kau ākonga Kalisitiané. Na‘e makatu‘unga kotoa kinautolu ‘i he ngaahi faka‘uhinga ‘o e ngaahi konga tohi fakaekikite na‘e teuteu‘i ‘e he ‘Otuá ki he taumu‘a ko ení. Naʻe ʻoange ʻe he ʻahiʻahi kotoa pē ʻo e tuí kiate ia ʻa e fakatonuhia ke tāpuni maʻá e niʻihi pea fakaava maʻá e niʻihi kehé, ʻa e hū ki heʻene maama māʻoniʻoní. Ko e ta‘elavame‘á ‘oku fakatupu mate, ka ko ia kuo tauhi ma‘u pē ai ‘a e fehokotaki ‘i he vaha‘a ‘o e langí mo e māmaní mo e kau ikuná. ‘I he saiti ko ‘ení, ‘oku ako, fakamatala‘i mo fakatonuhia‘i ai ‘a e ngaahi ‘amanaki ‘e tolu ‘a Sīsū Kalaisi, ‘i he ngaahi ‘aho 1843, 1844 mo e 1994. Kiate kinautolu kuo nau nofo ma’u ‘i he’ene hoifua mo ‘ene tapuaki, talu mei he 2018, kuo faka’ilo ‘e Sisu Kalaisi ‘a e ‘aho ‘o e fa’ahita’u failau 2030 ‘a ia ‘e faka’ilonga’i ai ‘ene toe foki mo’oni mai. Ko e ngaahi fakamatala ‘oku ‘omaí ‘oku makatu‘unga ia ‘i he ngaahi kī ‘oku tokonaki mai ‘e he Tohitapu Mā‘oni‘oní pē, ko e makatu‘unga tu‘uloa pē ia ‘e taha ‘o e tui faka-Kalisitiané; ka neongo ia, ‘oku ou fakapapau‘i, ‘i he Tohi Tapú kuo fakatau‘atāina‘i mei he ngaahi fehālaaki tefito na‘e fai ‘e hono kau liliú; mo‘oni faka‘otua ‘oku kei ma‘u ‘i he mu‘aki ngaahi tohi faka-Hepeluú mo faka-Kalisí.
Ko e ngaahi ‘amanaki ki he toe foki mai nāunau‘ia ‘a Sīsū Kalaisí na‘e fokotu‘utu‘u ia ‘e ia ‘i he melino fakalotu ‘o e Hihifó na‘e ma‘u ‘i hono faka‘auha ‘o e ongo pule‘anga fakatahatahá; ko e sivile, fakatu‘i mo e fakalotu, fakapape Katolika Lomá. Ko e ‘Otua Fakatupu lahi na’a ne fokotu’utu’u, palani, polokalama’i mo fakahaa’i ‘a e me’a kotoa pe pea ko e Fakafepaki toto ‘a Falanisē na’a ne faka’ai’ai ‘e ia ‘i he vaha’a ‘o e 1789 mo e 1798 ke faka’auha, fakataimi, ‘a e pule fakamālohi ‘a e Katolika. ‘I he maama ‘o e ngaahi kikité, ‘oku ma‘u ai ‘e he ngaahi mo‘oni‘i me‘a fakahisitōlia lalahí ha ‘uhinga fakalotu. Ko e fakamo'oni 'oku 'i he saiti ko 'eni kotoa, 'i he ngaahi ngaue mo e ngaahi tohi, lea pe hiva'i 'oku ne 'oatu kiate koe. Ko e me'a'ofa mei langi 'oku 'oatu ta'etotongi pea ko hono me'akai fakalaumalie 'oku lahi, ta'etotongi kakato, 'oku lava ke ma'u mo download 'i he saiti ko 'eni.
 
“Monu'iaā ka ko ia 'oku ne lau mo kinautolu 'oku fanongo ki he ngaahi lea 'o e kikite ni, mo tauhi 'a e ngaahi me'a kuo tohi ai! He kuo ofi 'a e taimi" Fakaha 1:3.
 
Ko ia te ne lau ʻi he faʻa kātaki ʻa e ngaahi ngāue kotoa ko ʻení pea maheni mo hono kakanó, he ʻikai ke ne loto-mamahi, ka ʻe fakapaleʻi lahi mo fakalaumālie.
 
2 Kolinito 4:3-4.
“...Kapau ‘oku fufū ‘emau ongoongolelei, ‘oku fufū ia kiate kinautolu ‘oku ‘auha: he ko kinautolu ‘oku ‘ikai tui, ‘a ia kuo fakakuihi ‘e he ‘otua ‘o e māmani ko ‘eni ‘a e ‘atamai ‘o kinautolu ‘oku ‘ikai tui, telia na’a ulo atu kiate kinautolu ‘a e maama ‘o e ongoongolelei ‘o e nāunau ‘o Kalaisi, ‘a ia ko e ‘imisi ‘o e ‘Otua.»
"Pea kapau 'e kei ta'emahino'i 'a e lea fakakikite, 'e kei pehe pe ia kiate kinautolu kuo pau ke nau mole."
 
Foki, ‘i hono fakanounou’i ‘o e ngaahi fakahā ‘oku ‘oatu ‘i he tohi ko ‘eni ‘ilo’i, ke “fakatonuhia’i ‘a e ma’oni’oni”, .
talu mei he fa’ahita’u failau ‘o e 1843 na’e fokotu’u ‘aki ‘a e tu’utu’uni ‘a e ‘Otua Fakatupu mo e Foaki Lao ‘o Taniela 8:14, ‘o fakatatau ki he’ene “Kosipeli Ta’engata”, .
 
‘i māmani kātoa, ‘a e tangata mo e fefine kotoa pē, .
 
kuo pau ke papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he fakauku kakato ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa fakalangí, .
 
 
kuo pau ke tauhi ‘a e Tokonakí, ko e mālōlō Sāpate ‘aho hono fitú, ‘a ia na‘e fakamā‘oni‘oni‘i ‘e he ‘Otuá ‘ia Sēnesi 2, pea mo e fika 4 ‘o ‘Ene ngaahi fekau ‘e 10 ‘oku lave ki ai ‘a ‘Ekisoto 20; ko e me‘á ni, koe‘uhi ke tauhi ‘ene kelesí, .
 
 
kuo pau ke nau faka’apa’apa’i ‘a e ngaahi lao faka’otua faka’ulungaanga mo e ngaahi lao ki he me’atokoni ‘oku tu’utu’uni ‘i he Tohitapu Tapu, ‘ia Senesi 1:29, Senesi 3:18 mo Livitiko 11, (ko e ma’oni’oni ‘o e sino) .
 
 
pea kuo pau ke ʻoua naʻa “taʻetokaʻi ʻene lea fakapalōfitá,” koeʻuhí ke ʻoua naʻa “tāmateʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá” ( 1 Tesalonaika 5:20 ).
 
 
Ko ha taha pē ʻoku ʻikai ke ne aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻení ʻoku fakahalaiaʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne mamahiʻia ʻi he “mate hono uá” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahā 20 .
 
 
Samuela mo Sini